Je li Akademija vještina za tebe?

Vjerujem da se pitaš treba li ti Akademija osobito ako nemaš posao u kojem svakodnevno držiš prezentacije ili javno nastupaš. Pogled na dosadašnje polaznike pokazuje upravo suprotno: na Akademiju dolaze ljudi iz vrlo različitih struka, s različitim iskustvom i različitim razlozima za upis. Ono što ih povezuje nije zanimanje, nego želja da jasnije izraze ono što misle, sigurnije nastupaju, bolje slušaju, uvjerljivije zastupaju svoje ideje i kvalitetnije komuniciraju u poslu i svakodnevnom životu.

Kroz tri dosadašnje generacije Akademiju je pohađalo 65 polaznika iz vrlo različitih struka i zanimanja, od učitelja, psihologa, knjižničara i ravnatelja, preko ekonomista, komercijalista, voditelja prodaje i nabave, do poduzetnika, direktora, inženjera, programera, zdravstvenih djelatnika, glazbenika, fotografa i stručnjaka iz marketinga i turizma.

Različite profesije. Različite životne situacije. Različito iskustvo.

No, potrebe koje ih dovode na Akademiju iznenađujuće su slične.

„Znam što želim reći, ali želim to reći bolje.“

To je možda najtočniji zajednički nazivnik.

Ljudi na Akademiju uglavnom ne dolaze zato što nemaju što reći. Upravo suprotno. Često imaju puno znanja, iskustva, ideja i odgovornosti, ali žele naučiti kako sve to jasnije organizirati i prenijeti drugima.

U inicijalnim upitnicima stalno se ponavljaju vrlo slične potrebe: jasnije prenijeti poruku, izdvojiti ono najvažnije, biti sažetiji, manje objašnjavati, bolje strukturirati misli, govoriti konkretnije i složene ideje učiniti razumljivima.

Jedan od polaznika svoju je potrebu sažeo u vrlo dobru rečenicu:

„Govoriti što manje, a reći što više.“

Trema nije rezervirana samo za neiskusne govornike

Jedna od najčešćih potreba polaznika vezana je uz samopouzdanje i upravljanje tremom.

Neki otvoreno kažu da izbjegavaju javne nastupe kad god mogu. Drugi govore o ubrzanom govoru, blokadi, strahu od pogreške ili osjećaju da u pravom trenutku nisu uspjeli izgovoriti ono što su željeli.

Ali zanimljivo je da tremu i nesigurnost ne navode samo ljudi koji rijetko govore pred drugima.

Na Akademiju dolaze i ravnatelji, voditelji, direktori, profesori, stručnjaci koji redovito prezentiraju te ljudi koji svakodnevno komuniciraju s velikim brojem klijenata, zaposlenika ili suradnika. I oni žele biti smireniji, stabilniji i sigurniji kada je važno ostaviti dobar dojam.

Drugim riječima, iskustvo ne znači automatski i sigurnost.

Govorništvo je vještina, a vještina se razvija.

Kad komunikacija izravno utječe na posao

Velik broj polaznika komunikacijske vještine vrlo jasno povezuje sa svojim profesionalnim uspjehom.

Ljudi iz prodaje i komercijale žele bolje pregovarati s kupcima i dobavljačima. Voditelji žele jasnije komunicirati očekivanja svojim timovima. Poduzetnici žele uvjerljivije predstaviti svoje proizvode i usluge. Stručnjaci iz marketinga žele kompleksne informacije pretvoriti u razumljivu poruku. Direktori žele kvalitetnije voditi sastanke i predstavljati poslovanje.

Jedan programer i voditelj tima u inicijalnom je upitniku dobro opisao koliko komunikacija može biti konkretna poslovna stvar: razlika između onoga što želimo komunicirati i onoga što sugovornik razumije može odlučiti hoće li posao uspjeti ili neće.

Zato komunikacijske vještine nisu tek dodatak stručnom znanju.

Ponekad upravo one odlučuju koliko će to stručno znanje biti vidljivo, razumljivo i korisno drugima.

Znaš svoj stav. No, znaš li ga zastupati?

Još jedna velika skupina potreba odnosi se na argumentiranje, pregovaranje i zagovaranje.

Polaznici žele znati kako:

jasno zastupati svoje mišljenje
ostati pribrani kada se netko s njima ne slaže
kvalitetnije graditi argumente
odgovoriti na protuargument
pregovarati bez nepotrebnog konflikta
uvjerljivije predstaviti prijedlog ili promjenu
zauzeti se za sebe i ono što im je važno.

Nekome je to potrebno u prodaji. Nekome u vođenju tima. Nekome u radu s institucijama, roditeljima, klijentima ili lokalnom zajednicom.

A nekome jednostavno u svakodnevnim razgovorima.

Upravo tu profesionalni i osobni razvoj postaju gotovo nemoguće odvojivi.

Dobar govornik nije samo onaj koji dobro govori

Među odgovorima polaznika često se pojavljuje i potreba za aktivnim slušanjem.

Ljudi žele manje prekidati. Bolje čuti argument druge osobe. Naučiti postaviti pravo pitanje. Ne pripremati vlastiti odgovor dok sugovornik još govori.

To posebno naglašavaju ljudi koji vode timove ili rade s klijentima, učenicima, roditeljima, pacijentima i različitim interesnim skupinama.

Jer komunikacija nije samo:

Kako da ja bolje govorim?

Jednako je važno:

Koliko dobro razumijem osobu ispred sebe?

Na Akademiju se često dolazi prije sljedećeg profesionalnog koraka

Kad se odgovori svih generacija pogledaju zajedno, pojavljuje se još jedan zanimljiv obrazac.

Ljudi često upisuju Akademiju upravo u trenutku kada se u njihovu poslu ili životu nešto mijenja.

Netko preuzima novu voditeljsku funkciju.
Netko vodi sve veći tim.
Netko mijenja radno mjesto.
Netko otvara vlastiti salon ili tvrtku.
Netko gradi svoj brend.
Netko želi početi moderirati događaje.
Netko jednostavno osjeća da je spreman za sljedeću razinu profesionalnog razvoja.

U jednom trenutku postane jasno da samo dobro poznavati svoj posao više nije dovoljno.

Treba znati predstaviti ono što znaš, objasniti svoje ideje, govoriti pred drugima, pregovarati, slušati, donositi odluke i uvjerljivo zastupati ono iza čega stojiš.

Akademija nije samo za one koji se boje govoriti

To je možda jedan od najvažnijih zaključaka.

Na Akademiju dolaze ljudi koji imaju velik strah od javnog nastupa, ali i ljudi koji već smatraju da dobro komuniciraju.

Dolaze početnici i vrlo iskusni profesionalci.

Ljudi iz javnog i privatnog sektora.

Zaposlenici, ravnatelji, direktori, voditelji i poduzetnici.

Neki žele napraviti veliki iskorak. Drugi samo izbrusiti ono što već dobro rade.

Zajedničko im je uvjerenje da se komunikacijske vještine mogu razvijati i da njihovo poboljšanje može utjecati i na profesionalni i na osobni život.